Analiza: Mirovni proces ide tačno onako kako Moskva želi

Kijev mora pokazati da je spreman preduzeti bilo koji korak ka bilo kakvom miru, jer u suprotnom rizikuje da Trump polako postane sve više okružen proruskim glasovima, da se potpuno zasiti procesa, i/ili ograniči pomoć Ukrajini.

Ali u konačnici, mirovni proces ide tačno onako kako Rusija želi. Sporo, i tako da Kremlj planira raspored.

Kako piše CNN, u protekloj sedmici, otkako su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Poljska stale uz Ukrajinu i zatražile bezuvjetno primirje u trajanju od 30 dana koje bi počelo u ponedjeljak, mnogo smo naučili o stvarnim osjećajima Putina i Trumpa u ovom kontekstu.

Prvo i najvažnije, otkriveno je da se Kremlj ne boji dodatnih sankcija, evropskog pritiska, niti ga Trump može uvjeriti. Za sada, ruski predsjednik Vladimir Putin procjenjuje da su potencijalni domaći politički rizici fotografisanja uz američkog predsjednika i svog ukrajinskog neprijatelja daleko veći od moguće štete koju bi mogla prouzrokovati Trumpova ljutnja.

Njegovo odbacivanje ove inicijative je proračunat rizik koji mu se možda već isplatio. Trumpova reakcija – izjava da se “ništa neće desiti” dok se on i Putin ne sastanu – baca sva očekivanja u vezi s diplomatijom u vjetar, sve dok dvojica predsjednika ne održe bilateralni samit. To Putinu daje slobodu da sprovodi bilo kakvu politiku, svjestan da američki predsjednik zaista vjeruje da napretka nema dok se lično ne sastanu.

Nije nemoguće da se bilateralni sastanak uskoro dogodi, ili čak da istanbulski pregovori u petak pokrenu samit lidera tokom vikenda. Ali Putin najvjerovatnije uživa u tome što proces mira polako napreduje uz taman toliko lažne iskrenosti da Bijela kuća ne odustane. Zašto žuriti? Njegove snage se gomilaju blizu istočne linije fronta, očito s većim ruskim strateškim ciljevima u vidu.

Putinova odluka da odbije Trumpove pozive na prisustvo otkriva dva ključna elementa njegovog razmišljanja. Bio je spreman da izdrži dodatne “masivne sankcije” koje je Francuska zaprijetila zbog odbacivanja primirja – i potom i samita u Istanbulu. I, čini se, ispravno je procijenio i kockao se s Trumpovom ograničenom ljutnjom. Šef Kremlja je čak bio spreman riskirati tri dana spekulacija – i s tim odbiti Trumpovo nagovaranje – o tome da li će prisustvovati, držeći svijet u neizvjesnosti u vezi s sastavom ruske delegacije za Istanbul.

Kako piše CNN, možda je Putin zaista pregovarao o bilateralnom susretu s Trumpom kao dijelu pregovora u Turskoj, ili o eksplicitnim uslovima i ustupcima pred predsjednički samit, a možda nikada nije ni imao namjeru prihvatiti Zelenskijevu ponudu. Možda to nikada nećemo saznati.

Zelenski se sada nalazi u nezgodnom položaju: mora biti u blizini pregovora u slučaju da iznenada eskaliraju, a da istovremeno ne djeluje kao da čeka Putinov naredni potez. Prikladan samit – unaprijed planiran, kako je rekao – očekuje ga u Albaniji u petak, ali se potom mora hitno vratiti ratu.

Postaje sve očiglednije da Trump možda nastavi da izbjegava dodatne sankcije i posljedice po Rusiju koje su sugerisale i Evropa i Bijela kuća. Ograničen i “tehnički” sastav ruske delegacije u Istanbulu pruža taman dovoljno osnove da Trump zadrži nadu u napredak i odgodi bilo kakvu dodatnu štetu Moskvi. Pregovori će najvjerovatnije nastaviti da se vuku, uz to da će Kremlj iznositi maksimalističke zahtjeve, a Ukrajina bijesno zahtijevati primirje koje Rusija stalno odbija.

Čak i s dodatkom viših Trumpovih zvaničnika u petak, najvjerovatnije će doći do minimalnog napretka i razgovora o daljnjim razgovorima. I upravo to je ono što Kremlj želi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad